Predstavnici Centra za informacijske tehnologije Sveučilišta u Mostaru SUMIT-a i Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu Srca održali su radni sastanak posvećen razmjeni iskustava u području elektroničkih identiteta, autentikacijskih sustava i informacijske sigurnosti.U ime Srca na sastanku su sudjelovali Mijo Đerek, predstojnik Sektora za posredničke sustave i informacijsku sigurnost, Marko Ivančić, zamjenik predstojnika Sektora, te Dubravko Penezić, stručnjak Srca uključen u razvoj i održavanje AAI@EduHr i eduroam infrastrukture. Sa strane SUMIT-a sudjelovali su Tomislav Marić, Mario Ćorić, Mijo Galić i Hrvoje Ljubić.Tijekom sastanka razgovaralo se o sigurnosnim politikama korisničkih računa i lozinki, suvremenim algoritmima za hashiranje lozinki, višefaktorskoj autentikaciji, razvoju i primjeni eduID Walleta, korištenju digitalnih vjerodajnica te mogućnostima primjene Keycloaka u sustavima za upravljanje identitetima i autentikacijom. Posebna pozornost posvećena je razmjeni praktičnih iskustava u upravljanju velikim brojem korisničkih identiteta, kao i odnosu između više razine sigurnosti i računalne zahtjevnosti naprednijih algoritama za hashiranje, osobito u situacijama s velikim brojem istodobnih autentikacijskih zahtjeva.Zaključeno je kako SUMIT i Srce dijele niz sličnih izazova u području elektroničkih identiteta, sigurnosti i razvoja digitalnih usluga. Sastanak je otvorio prostor za daljnju razmjenu znanja i iskustava te nastavak suradnje u područjima autentikacije, višefaktorske autentikacije, digitalnih identiteta i eduID Wallet rješenja.

Nakon uspješnog završetka prve faze unaprjeđenja AAI infrastrukture, Sveučilište u Mostaru započinje drugu fazu koja donosi dodatna sigurnosna pravila za korisničke račune i lozinke. Nova faza dio je kontinuiranog unaprjeđenja sigurnosti elektroničkih identiteta kojima korisnici pristupaju različitim digitalnim uslugama Sveučilišta u Mostaru. Jedna od novosti odnosi se na pravila za kreiranje novih lozinki. Lozinka će morati sadržavati najmanje 10 znakova, uključujući velika i mala slova te brojeve, a neće smjeti sadržavati osobne podatke korisnika, poput imena, prezimena ili datuma rođenja. Sustav će dodatno provjeravati je li odabrana lozinka prethodno bila izložena u poznatim javnim sigurnosnim incidentima. Cilj novih pravila je smanjiti mogućnost neovlaštenog pristupa korisničkim računima i dodatno povećati razinu zaštite elektroničkih identiteta. Promjena lozinke tijekom listopada Korisnici će o potrebi promjene lozinke biti pravodobno obaviješteni putem sustava, a tijekom prijelaznog razdoblja korisnicima će biti omogućeno da promjenu izvrše u terminu koji im odgovara. Obavijest o promjeni lozinke prikazivat će se nakon prijave u sustav, čime se korisnicima omogućuje da na vrijeme izvrše potrebnu promjenu bez dodatnih koraka. Kako bi se osigurao postupni prijelaz i izbjeglo nepotrebno opterećenje sustava, promjena će se provoditi tijekom definiranog prijelaznog razdoblja, nakon čega će se nova sigurnosna pravila primjenjivati na sve korisničke račune. Jednostavniji oporavak korisničkog računa Dodatno unaprjeđenje donosi i nova funkcionalnost za oporavak korisničkog računa. U novoj eduID aplikaciji korisnicima će biti omogućena funkcionalnost „Zaboravljena lozinka“, čime će postupak ponovne uspostave pristupa korisničkom računu biti jednostavniji i dostupniji. Uvođenje strožih pravila za lozinke predstavlja drugu fazu unaprjeđenja AAI infrastrukture. U sljedećoj fazi planirano je uvođenje dvostruke autentifikacije te dodatno uređenje životnog ciklusa elektroničkog identiteta. Ovim se aktivnostima nastavlja kontinuirano unaprjeđenje sigurnosti digitalnih usluga i zaštite korisničkih računa Sveučilišta u Mostaru.

Članovi SUMIT-a Mario Ćorić i Vedran Mihalj sudjelovali su 22. i 23. rujna na konferenciji Fortinet Security Day Adriatic 2026, održanoj u Petrčanima u Hrvatskoj. Ovogodišnja konferencija održana je pod temom „Securing the AI Journey“, a okupila je stručnjake iz područja kibernetičke sigurnosti, informacijske tehnologije i umjetne inteligencije. Teme su bile aktualne sigurnosne prijetnje, zaštita digitalne infrastrukture te izazovi i mogućnosti primjene umjetne inteligencije u području kibernetičke sigurnosti. Kroz predavanja, praktične primjere i razmjenu iskustava sudionici su imali priliku upoznati se s novim pristupima zaštiti mreža, podataka i digitalnih sustava te aktualnim trendovima u razvoju sigurnosnih tehnologija. Sudjelovanje članova SUMIT-a na konferenciji omogućilo je razmjenu iskustava sa stručnjacima iz regije i upoznavanje s aktualnim rješenjima i praksama u području kibernetičke sigurnosti, što je posebno važno za rad na sigurnosti i pouzdanosti digitalne infrastrukture Sveučilišta u Mostaru.

Sveučilište u Mostaru nastavlja s digitalizacijom nastavnog procesa razvojem sustava e-Silabus, koji donosi digitalne silabuse za sve kolegije i studijske programe. Sustav je zamišljen kao dio šireg informacijskog sustava Sveučilišta, a njegovom će se primjenom podaci o nastavnom procesu pohranjivati u strukturiranom obliku, što će omogućiti njihovo jednostavnije povezivanje, praćenje, analiziranje i izvještavanje. Pomoćnik rektora za nastavu i studente i voditelj projekta e-Silabus, prof. dr. sc. Goran Šunjić, ističe kako je riječ o važnom koraku u digitalnoj transformaciji Sveučilišta. „Sustav eSilabus ključni je pokretač digitalizacije nastavnog procesa i Sveučilišta u cjelini. On donosi samu srž digitalne transformacije – automatizaciju. Prvi put u povijesti imat ćemo digitalne silabuse za sve kolegije i sve studijske programe, što je golem uspjeh“, kaže Šunjić. Prema njegovim riječima, koristi od novog sustava bit će višestruke. Studentima, profesorima i upravi omogućit će lakše praćenje nastave, dok će revizije studijskih programa i priprema za akreditacijske postupke postati jednostavnije i učinkovitije. Istodobno se otvara mogućnost AI potpore pri kreiranju nastavnih planova. „U sinergiji sa SUMIT-om napravili smo ogroman posao, ali naši su apetiti veliki i ne mislimo stati. Slikovito rečeno, sa stola smo tek sastrugali staru boju. Pred nama je nanošenje temeljne boje, a iako taj proces neće trajati dugo, do završnog sjaja i ‘šminke’ čeka nas još mnogo posla“, navodi Šunjić. Dodaje kako je vremenski okvir daljnjeg razvoja teško predvidjeti, ali ističe da već sada postoji rezultat na koji mogu biti ponosni. Sustav povezan s postojećom informacijskom infrastrukturom e-Silabus neće predstavljati izoliranu aplikaciju, nego dio informacijskog sustava Sveučilišta koji se razvija godinama. Kako pojašnjava Vedran Mihalj, član tima zadužen za digitalnu platformu, jedan od najvećih tehničkih izazova bio je uklopiti novu aplikaciju u postojeće okruženje bez utjecaja na dijelove sustava koji se svakodnevno koriste. „e-Silabus nije razvijan kao potpuno novi, odvojeni sustav. Sveučilište već ima informacijski sustav koji se svakodnevno koristi i u kojem se vode studiji, nastavni planovi, predmeti, izvedbe i nastavnici. Taj sustav je morao nastaviti raditi bez prekida, pa je najveći izazov bio uklopiti novu aplikaciju u postojeće okruženje bez utjecaja na ostale dijelove sustava“, objašnjava Mihalj. Jedan od konkretnih izazova bila je povezanost registra studijskih programa i studija koji se vode u informacijskom sustavu. Podaci su nastajali odvojeno, bez izravne poveznice, zbog čega je isti studij u dva sustava postojao pod različitim identitetima. Kako bi se svaki silabus mogao povezati s konkretnom izvedbom predmeta, studijem i akademskom godinom, bilo je potrebno povezati odgovarajuće studijske programe i studije. Dodatni izazov predstavljala su postojeća pravila i automatizmi ugrađeni u informacijski sustav i bazu podataka. Budući da e-Silabus koristi istu bazu i u nju zapisuje podatke, svaki novi unos morao je biti usklađen s postojećim pravilima. „Zbog toga je značajan dio razvoja bio vezan uz analizu postojećeg sustava, strukture podataka i načina na koji pojedini dijelovi međusobno funkcioniraju. To je dio posla koji korisnik ne vidi, ali je bio ključan da se e-Silabus može sigurno koristiti kao dio postojećeg informacijskog sustava“, ističe Mihalj. Korisnicima će e-Silabus donijeti prije svega manje ručnog unosa podataka. Sustav koristi podatke na kojima već rade referade, Studomat i eIndeks, dok se korisnici prijavljuju putem sveučilišnog eduID-a, bez dodatnih korisničkih računa i novih lozinki. Podaci o studiju, nastavnom planu, predmetu, ECTS bodovima, nositelju i suradnicima, jeziku izvođenja nastave te ishodima studijskog programa već postoje u informacijskom sustavu i automatski se koriste u e-Silabusu. Nastavnik tako unosi samo podatke koji se odnose na sam silabus, poput ciljeva i ishoda predmeta, sadržaja nastave po tjednima, načina provjere znanja i literature. Vodilo se računa i o postojećim silabusima. Oni izrađeni u standardnom Word obrascu mogu se uvesti u aplikaciju, bez potrebe za ponovnim unosom od početka. Nakon završetka rada silabus se može izvesti u Word i PDF formatu, u službenom obrascu i na jeziku na kojem se nastava izvodi. Strukturirani podaci kao osnova za praćenje kvalitete Važan dio sustava odnosi se i na osiguranje kvalitete. Doc. dr. sc. Mirela Mabić, projektna koordinatorica za upravljanje kvalitetom, ističe kako se dosadašnji način provjere usklađenosti ishoda učenja, sadržaja kolegija i načina vrednovanja u velikoj mjeri temeljio na ručnom pregledavanju silabusa i uspoređivanju podataka iz zasebnih dokumenata. Takav pristup, navodi, vremenski je zahtjevan, osobito kada je riječ o većem broju predmeta ili cijelom studijskom programu, a istodobno otežava sustavno povezivanje i uspoređivanje različitih podataka. „e-Silabus će tu donijeti važnu promjenu jer će se podaci o ishodima učenja, sadržaju predmeta, načinima vrednovanja i drugim elementima silabusa pohranjivati u strukturiranom obliku i biti međusobno povezani, što će omogućiti lakše praćenje i analiziranje njihovih odnosa i veza“, ističe Mabić. Takva organizacija podataka olakšat će i izvještavanje. Informacije će se moći objediniti i promatrati na razini predmeta, studijskog programa ili sastavnice, čime će se lakše uočavati veze među podacima, eventualne nedosljednosti, nedovoljna zastupljenost pojedinih ishoda ili druga područja koja zahtijevaju dodatnu provjeru. „Vrijednost e-Silabusa zato nije samo u njegovu digitalnom obliku, nego prije svega u načinu pohrane podataka koji omogućuje njihovo sustavno povezivanje, praćenje, izvještavanje i korištenje u daljnjem unaprjeđenju nastavnog procesa“, navodi Mabić. Strukturirani podaci omogućit će i lakši i brži pristup informacijama potrebnim za praćenje kvalitete studijskih programa. Umjesto ponovnog prikupljanja podataka iz pojedinačnih dokumenata, oni će biti dostupni u sustavu i moći će se promatrati na različitim razinama, od pojedinog predmeta do studijskog programa, sastavnice i Sveučilišta. Posebno je važna mogućnost praćenja promjena kroz vrijeme. Budući da su silabusi vezani uz akademsku godinu, a prethodne verzije ostaju sačuvane, moguće je pratiti promjene pojedinih elemenata predmeta i studijskih programa kroz godine. Time se stvara kvalitetnija osnova za periodične revizije i procjenu učinaka provedenih promjena. Razvoj e-Silabusa tako predstavlja još jedan korak u povezivanju informacijskih sustava Sveučilišta. Kako ističe Šunjić, kroz integraciju e-Silabusa, e-Upisa, ISS BI-ja i srodnih sustava cilj je zaokružiti informacijski sustav Sveučilišta na zdravim i vrhunskim osnovama. „Još jednom ćemo potvrditi status lidera u digitalizaciji nastave, osiguranja kvalitete i upravljanja, a ubrzo ćemo vidjeti i koliko široko izvan naših granica taj uspjeh odjekuje“, zaključuje pomoćnik rektora za nastavu i studente prof. dr. sc. Goran Šunjić.

Predstavnici Sveučilišta u Mostaru sastali su se s predstavnicima Univerziteta u Sarajevu i njegova Univerzitetskog tele-informatičkog centra (UTIC) kako bi nastavili razgovore o osnivanju GÉANT Forum BiH. Nakon zajedničkog rada na izradi Statuta u tijeku je njegovo usuglašavanje među partnerima. Po završetku tog procesa slijedi registracija udruženja, koje bi trebalo steći status nacionalne akademske i istraživačke mreže – NREN-a Bosne i Hercegovine – te postati punopravni član GÉANT Associationa. GÉANT Forum BiH pritom je otvoren za sva sveučilišta u Bosni i Hercegovini. Na sastanku su sudjelovali prof. dr. Tarik Zaimović, rektor Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Kemal Durić, prorektor za međunarodnu suradnju Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Benina Veledar, prorektorica za financije Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. sc. Zenan Šabanac, direktor Univerzitetskog tele-informatičkog centra – UTIC, prof. dr. sc. Tomislav Volarić, prorektor za digitalizaciju i transfer tehnologije Sveučilišta u Mostaru i voditelj Centra za informacijske tehnologije – SUMIT i Hrvoje Puljiz, ravnatelj Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET. Posebno zahvaljujemo CARNET-u i ravnatelju Hrvoju Puljizu na višegodišnjoj pomoći Bosni i Hercegovini na njezinu europskom putu te na kontinuiranoj potpori povezivanju akademske i istraživačke zajednice BiH s europskom infrastrukturom i relevantnim međunarodnim asocijacijama. Na sastanku je istaknut zajednički rad prema uspostavi održivog, uključivog i međunarodno priznatog NREN-a Bosne i Hercegovine. GÉANT danas povezuje više od 50 milijuna korisnika, a aktualni europski projekt vrijedan je 115 milijuna eura. Članstvo Bosne i Hercegovine ne znači samo povezivanje na bržu mrežu, nego pristup europskoj infrastrukturi, digitalnom identitetu, kibernetičkoj sigurnosti, zajedničkim projektima i financiranju. Zato je osnivanje GÉANT Foruma BiH prvi korak prema stvaranju funkcionalne nacionalne akademske i istraživačke mreže.