Sveučilište u Mostaru nastavlja s digitalizacijom nastavnog procesa razvojem sustava e-Silabus, koji donosi digitalne silabuse za sve kolegije i studijske programe. Sustav je zamišljen kao dio šireg informacijskog sustava Sveučilišta, a njegovom će se primjenom podaci o nastavnom procesu pohranjivati u strukturiranom obliku, što će omogućiti njihovo jednostavnije povezivanje, praćenje, analiziranje i izvještavanje. Pomoćnik rektora za nastavu i studente i voditelj projekta e-Silabus, prof. dr. sc. Goran Šunjić, ističe kako je riječ o važnom koraku u digitalnoj transformaciji Sveučilišta. „Sustav eSilabus ključni je pokretač digitalizacije nastavnog procesa i Sveučilišta u cjelini. On donosi samu srž digitalne transformacije – automatizaciju. Prvi put u povijesti imat ćemo digitalne silabuse za sve kolegije i sve studijske programe, što je golem uspjeh“, kaže Šunjić. Prema njegovim riječima, koristi od novog sustava bit će višestruke. Studentima, profesorima i upravi omogućit će lakše praćenje nastave, dok će revizije studijskih programa i priprema za akreditacijske postupke postati jednostavnije i učinkovitije. Istodobno se otvara mogućnost AI potpore pri kreiranju nastavnih planova. „U sinergiji sa SUMIT-om napravili smo ogroman posao, ali naši su apetiti veliki i ne mislimo stati. Slikovito rečeno, sa stola smo tek sastrugali staru boju. Pred nama je nanošenje temeljne boje, a iako taj proces neće trajati dugo, do završnog sjaja i ‘šminke’ čeka nas još mnogo posla“, navodi Šunjić. Dodaje kako je vremenski okvir daljnjeg razvoja teško predvidjeti, ali ističe da već sada postoji rezultat na koji mogu biti ponosni. Sustav povezan s postojećom informacijskom infrastrukturom e-Silabus neće predstavljati izoliranu aplikaciju, nego dio informacijskog sustava Sveučilišta koji se razvija godinama. Kako pojašnjava Vedran Mihalj, član tima zadužen za digitalnu platformu, jedan od najvećih tehničkih izazova bio je uklopiti novu aplikaciju u postojeće okruženje bez utjecaja na dijelove sustava koji se svakodnevno koriste. „e-Silabus nije razvijan kao potpuno novi, odvojeni sustav. Sveučilište već ima informacijski sustav koji se svakodnevno koristi i u kojem se vode studiji, nastavni planovi, predmeti, izvedbe i nastavnici. Taj sustav je morao nastaviti raditi bez prekida, pa je najveći izazov bio uklopiti novu aplikaciju u postojeće okruženje bez utjecaja na ostale dijelove sustava“, objašnjava Mihalj. Jedan od konkretnih izazova bila je povezanost registra studijskih programa i studija koji se vode u informacijskom sustavu. Podaci su nastajali odvojeno, bez izravne poveznice, zbog čega je isti studij u dva sustava postojao pod različitim identitetima. Kako bi se svaki silabus mogao povezati s konkretnom izvedbom predmeta, studijem i akademskom godinom, bilo je potrebno povezati odgovarajuće studijske programe i studije. Dodatni izazov predstavljala su postojeća pravila i automatizmi ugrađeni u informacijski sustav i bazu podataka. Budući da e-Silabus koristi istu bazu i u nju zapisuje podatke, svaki novi unos morao je biti usklađen s postojećim pravilima. „Zbog toga je značajan dio razvoja bio vezan uz analizu postojećeg sustava, strukture podataka i načina na koji pojedini dijelovi međusobno funkcioniraju. To je dio posla koji korisnik ne vidi, ali je bio ključan da se e-Silabus može sigurno koristiti kao dio postojećeg informacijskog sustava“, ističe Mihalj. Korisnicima će e-Silabus donijeti prije svega manje ručnog unosa podataka. Sustav koristi podatke na kojima već rade referade, Studomat i eIndeks, dok se korisnici prijavljuju putem sveučilišnog eduID-a, bez dodatnih korisničkih računa i novih lozinki. Podaci o studiju, nastavnom planu, predmetu, ECTS bodovima, nositelju i suradnicima, jeziku izvođenja nastave te ishodima studijskog programa već postoje u informacijskom sustavu i automatski se koriste u e-Silabusu. Nastavnik tako unosi samo podatke koji se odnose na sam silabus, poput ciljeva i ishoda predmeta, sadržaja nastave po tjednima, načina provjere znanja i literature. Vodilo se računa i o postojećim silabusima. Oni izrađeni u standardnom Word obrascu mogu se uvesti u aplikaciju, bez potrebe za ponovnim unosom od početka. Nakon završetka rada silabus se može izvesti u Word i PDF formatu, u službenom obrascu i na jeziku na kojem se nastava izvodi. Strukturirani podaci kao osnova za praćenje kvalitete Važan dio sustava odnosi se i na osiguranje kvalitete. Doc. dr. sc. Mirela Mabić, projektna koordinatorica za upravljanje kvalitetom, ističe kako se dosadašnji način provjere usklađenosti ishoda učenja, sadržaja kolegija i načina vrednovanja u velikoj mjeri temeljio na ručnom pregledavanju silabusa i uspoređivanju podataka iz zasebnih dokumenata. Takav pristup, navodi, vremenski je zahtjevan, osobito kada je riječ o većem broju predmeta ili cijelom studijskom programu, a istodobno otežava sustavno povezivanje i uspoređivanje različitih podataka. „e-Silabus će tu donijeti važnu promjenu jer će se podaci o ishodima učenja, sadržaju predmeta, načinima vrednovanja i drugim elementima silabusa pohranjivati u strukturiranom obliku i biti međusobno povezani, što će omogućiti lakše praćenje i analiziranje njihovih odnosa i veza“, ističe Mabić. Takva organizacija podataka olakšat će i izvještavanje. Informacije će se moći objediniti i promatrati na razini predmeta, studijskog programa ili sastavnice, čime će se lakše uočavati veze među podacima, eventualne nedosljednosti, nedovoljna zastupljenost pojedinih ishoda ili druga područja koja zahtijevaju dodatnu provjeru. „Vrijednost e-Silabusa zato nije samo u njegovu digitalnom obliku, nego prije svega u načinu pohrane podataka koji omogućuje njihovo sustavno povezivanje, praćenje, izvještavanje i korištenje u daljnjem unaprjeđenju nastavnog procesa“, navodi Mabić. Strukturirani podaci omogućit će i lakši i brži pristup informacijama potrebnim za praćenje kvalitete studijskih programa. Umjesto ponovnog prikupljanja podataka iz pojedinačnih dokumenata, oni će biti dostupni u sustavu i moći će se promatrati na različitim razinama, od pojedinog predmeta do studijskog programa, sastavnice i Sveučilišta. Posebno je važna mogućnost praćenja promjena kroz vrijeme. Budući da su silabusi vezani uz akademsku godinu, a prethodne verzije ostaju sačuvane, moguće je pratiti promjene pojedinih elemenata predmeta i studijskih programa kroz godine. Time se stvara kvalitetnija osnova za periodične revizije i procjenu učinaka provedenih promjena. Razvoj e-Silabusa tako predstavlja još jedan korak u povezivanju informacijskih sustava Sveučilišta. Kako ističe Šunjić, kroz integraciju e-Silabusa, e-Upisa, ISS BI-ja i srodnih sustava cilj je zaokružiti informacijski sustav Sveučilišta na zdravim i vrhunskim osnovama. „Još jednom ćemo potvrditi status lidera u digitalizaciji nastave, osiguranja kvalitete i upravljanja, a ubrzo ćemo vidjeti i koliko široko izvan naših granica taj uspjeh odjekuje“, zaključuje pomoćnik rektora za nastavu i studente prof. dr. sc. Goran Šunjić.

Predstavnici Sveučilišta u Mostaru sastali su se s predstavnicima Univerziteta u Sarajevu i njegova Univerzitetskog tele-informatičkog centra (UTIC) kako bi nastavili razgovore o osnivanju GÉANT Forum BiH. Nakon zajedničkog rada na izradi Statuta u tijeku je njegovo usuglašavanje među partnerima. Po završetku tog procesa slijedi registracija udruženja, koje bi trebalo steći status nacionalne akademske i istraživačke mreže – NREN-a Bosne i Hercegovine – te postati punopravni član GÉANT Associationa. GÉANT Forum BiH pritom je otvoren za sva sveučilišta u Bosni i Hercegovini. Na sastanku su sudjelovali prof. dr. Tarik Zaimović, rektor Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Kemal Durić, prorektor za međunarodnu suradnju Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Benina Veledar, prorektorica za financije Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. sc. Zenan Šabanac, direktor Univerzitetskog tele-informatičkog centra – UTIC, prof. dr. sc. Tomislav Volarić, prorektor za digitalizaciju i transfer tehnologije Sveučilišta u Mostaru i voditelj Centra za informacijske tehnologije – SUMIT i Hrvoje Puljiz, ravnatelj Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET. Posebno zahvaljujemo CARNET-u i ravnatelju Hrvoju Puljizu na višegodišnjoj pomoći Bosni i Hercegovini na njezinu europskom putu te na kontinuiranoj potpori povezivanju akademske i istraživačke zajednice BiH s europskom infrastrukturom i relevantnim međunarodnim asocijacijama. Na sastanku je istaknut zajednički rad prema uspostavi održivog, uključivog i međunarodno priznatog NREN-a Bosne i Hercegovine. GÉANT danas povezuje više od 50 milijuna korisnika, a aktualni europski projekt vrijedan je 115 milijuna eura. Članstvo Bosne i Hercegovine ne znači samo povezivanje na bržu mrežu, nego pristup europskoj infrastrukturi, digitalnom identitetu, kibernetičkoj sigurnosti, zajedničkim projektima i financiranju. Zato je osnivanje GÉANT Foruma BiH prvi korak prema stvaranju funkcionalne nacionalne akademske i istraživačke mreže.

Sveučilište u Mostaru i Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET potpisali su Sporazum o dugoročnoj znanstvenoj, tehničkoj i stručnoj suradnji kojim se otvara prostor za snažnije povezivanje dviju institucija na području obrazovanja, istraživanja i razvoja te primjene suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Sporazum su potpisali rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Ivo Čolak i ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz. Suradnja će posebno obuhvatiti područja umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti i informacijskih i komunikacijskih tehnologija s ciljem povezivanja stručnih i znanstvenih kapaciteta dviju institucija. „CARNET-u je suradnja sa Sveučilištem u Mostaru važna jer omogućuje povezivanje iskustava i znanja u području digitalnih tehnologija s konkretnim potrebama akademske zajednice. Posebno nas raduje mogućnost zajedničkog rada na temama poput umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti koji već danas uvelike oblikuju sustav obrazovanja i znanstvenog rada. Kao i do sada, bit ćemo snažna podrška Sveučilištu u pristupanju paneuropskim asocijacijama relevantnima za područje visokog obrazovanja“, istaknuo je ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz. Sporazum predviđa zajedničku pripremu i realizaciju razvojno-istraživačkih i drugih projekata, prezentiranje i objavljivanje rezultata istraživanja, savjetodavne aktivnosti te organizaciju znanstvenih i stručnih skupova i događaja. Jedan od primjera, posebno po svojoj aktualnosti, jest suradnja u realizaciji CyberLab-a koji ima za cilj razvoj sigurnih digitalnih navika kod djece i mladih, omogućiti studentima praktičan rad na realističnim, kontroliranim sigurnosnim scenarijima, osposobiti nastavnike i školske koordinatore za provedbu osnovnih cyber edukacija te uspostaviti zajednički virtualni laboratorij dostupan školama i sveučilištima. U provedbi suradnje posebno mjesto ima Centar za informacijske tehnologije Sveučilišta u Mostaru – SUMIT, koji kroz razvoj i upravljanje digitalnim sustavima Sveučilišta sudjeluje i vodi brojne projekte digitalizacije visokog obrazovanja. Potpisivanje Sporazuma predstavlja nastavak povezivanja institucija koje dijele zajednički interes za razvoj digitalnog obrazovanja, znanosti i tehnoloških rješenja te stvaranje sigurnog i inovativnog digitalnog okruženja.

Model SOFTS# koji su razvili istraživači sa SUM-a objavljen je i uvršten u NeuralForecast, jednu od vodećih open-source biblioteka za predviđanje vremenskih nizova. Riječ je o modelu dubokog učenja namijenjen dugoročnom predviđanju složenih vremenskih nizova, poput potrošnje električne energije, prometa, vremenskih prilika i drugih podataka koji se mijenjaju kroz vrijeme. Model je razvijen u okviru istraživačkih aktivnosti SUMIT-a i SUM AI-ja, kao dio šireg razvoja područja umjetne inteligencije na Sveučilištu u Mostaru. Uvrštavanje modela u NeuralForecast omogućuje istraživačima i stručnjacima iz cijelog svijeta da SOFTS# jednostavno koriste, testiraju i uspoređuju s drugim suvremenim modelima umjetne inteligencije. Posebna vrijednost modela je u postizanju konkurentnih rezultata uz relativno male računalne zahtjeve, što omogućuje njegovu primjenu i institucijama koje nemaju pristup velikim računalnim resursima. Uvrštavanjem modela SOFTS# u međunarodno priznatu open-source biblioteku NeuralForecast postao je dostupan široj istraživačkoj i razvojnoj zajednici čime se potvrđuje njegova znanstvena i praktična vrijednost te dodatno povećava međunarodna vidljivost istraživačkog rada koji se provodi unutar SUMIT-a i SUM AI-ja. Ovo predstavlja važan iskorak u internacionalizaciji znanstvenih rezultata te potvrđuje da istraživanja nastala na Sveučilištu u Mostaru nalaze primjenu u globalnim alatima koje svakodnevno koristi zajednica stručnjaka za umjetnu inteligenciju, strojno učenje i analizu vremenskih nizova.  

Članovi Centra za informacijske tehnologije Sveučilišta u Mostaru (SUMIT) predstavili su Uredu za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Mostaru prvu verziju aplikacije za međunarodnu suradnju (e-IR), novog digitalnog rješenja koje će objediniti upravljanje mobilnostima studenata, nastavnog i nenastavnog osoblja Sveučilišta u Mostaru. Prezentacija je održana u sklopu prve faze projekta, tijekom koje su analizirani zahtjevi korisnika i razvijena inicijalna verzija sustava. Prezentaciji su nazočile prof. dr. sc. Sanja Bijakšić, pomoćnica rektora za međunarodnu suradnju, dr. sc. Inja Stojkić, voditeljica Ureda za međunarodnu suradnju, i Ana Šuman, djelatnica Ureda za međunarodnu suradnju. U ime SUMIT-a sudjelovali su dr. sc. Maja Marić, pomoćnica voditelja za organizaciju, planiranje i izvještavanje, Mario Ćorić, tehnički voditelj projekta, i Anton Martinović, član razvojnog tima za digitalne platforme. Tijekom prezentacije prikazane su ključne funkcionalnosti aplikacije koja će omogućiti digitalno upravljanje cjelokupnim procesom međunarodnih mobilnosti, od podnošenja prijava i njihova odobravanja, preko praćenja realizacije mobilnosti, do završne obrade i izvještavanja. Sustav će zamijeniti postojeće decentralizirane evidencije jedinstvenom platformom, uz integraciju s informacijskim sustavom za studente (ISS), sustavom za upravljanje ljudskim resursima (HRM) te platformom za poslovnu analitiku i izvještavanje. Sudionici sastanka razmotrili su funkcionalnosti prve verzije aplikacije, dali prijedloge za doradu i definirali sljedeće korake razvoja. U narednoj fazi slijedi podizanje aplikacije, testiranje i implementacija dodatnih funkcionalnosti, nakon čega će sustav biti predstavljen koordinatorima ustrojbenih jedinica prije konačnog puštanja u produkcijski rad. Projekt razvoja aplikacije e-IR dio je strateških aktivnosti digitalne transformacije Sveučilišta u Mostaru te će omogućiti učinkovitije upravljanje međunarodnim mobilnostima, veću automatizaciju administrativnih procesa i kvalitetniju podršku međunarodnim aktivnostima Sveučilišta.