Nagrade i priznanja Rektorskog zbora/Rektorske konferencije Bosne i Hercegovine u obliku Plaketa za izniman doprinos razvoju univerziteta/sveučilišta kroz istaknut rad na znanstvenom, nastavnom i stručnom polju te za širenje ugleda univerziteta/sveučilišta u Bosni i Hercegovini i svijetu dodijeljene su na sjednici Rektorskog zbora/Rektorske konferencije Bosne i Hercegovine održanoj pod predsjedavanjem Sveučilišta u Mostaru. Dobitnik priznanja je i prof. dr. sc. Tomislav Volarić, prorektor za digitalizaciju i transfer tehnologije Sveučilišta u Mostaru i voditelj Centra za informacijske tehnologije - SUMIT. Plakete je uručio predsjedavajući Rektorskog zbora/Rektorske konferencije Bosne i Hercegovine, prof. dr. sc. Ivo Čolak, rektor Sveučilišta u Mostaru. Priznanja u obliku plaketa uručena su posthumno prof. dr. sc. Halilu Mehtiću s Univerziteta u Zenici, prof. dr. Stevanu Steviću s Univerziteta u Istočnom Sarajevu, prof. dr. sc. Ahmedu Džuburu s Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, prof. dr. Dženani Husremović s Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Damiru Hodžiću s Univerziteta u Bihaću te prof. dr. Daliboru Kesiću s Univerziteta u Banjoj Luci.  

U organizaciji Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke, a u suradnji s Centrom za informacijske tehnologije Sveučilišta u Mostaru - SUMIT svečano je obilježen početak edukativne kampanje „Sigurnost u svakom kliku“ u Osnovnoj školi Ruđera Boškovića Grude. U svim školama s područja Županije Zapadnohercegovačke održat će se predavanja vezana za sigurno korištenje aplikacija i digitalnih tehnologija s naglaskom na upravljanje sadržajem koji se dijeli na društvenim mrežama kao i o oblicima cyberbullyinga. Ministrica Daniela Perić je otvorila edukativnu kampanju, a tijekom govora se osvrnula na posljedice vršnjačkog nasilja. “Umjetna inteligencija ne može prepoznati dijete koje je tog jutra plakalo. Umjetna inteligencija ne može prepoznati dijete koje ne želi ići u školu jer je doživjelo neki oblik vršnjačkog nasilja, a sve češće je u online obliku. Što možemo obećati našim nastavnicima? Možemo im obećati da ćemo im pružiti maksimalnu podršku u obliku ovakvih prezentacija da budu u stanju prepoznati sve opasnosti koje se kriju u digitalnom obliku”, zaključila je ministrica Perić. Prorektor za digitalizaciju i transfer tehnologije Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Tomislav Volarić istaknuo je u uvodnom obraćanju kako bilo koji trag u realnom vremenu ostavljen na internetu može ostaviti posljedice. „Morate biti svjesni da nasilje na internetu isključivo radite vi jedni drugima pogotovo ako niste dobro oprezni. Danas, za razliku od prošlih vremena, imamo nevidljive tragove nasilja koji ostavljaju duboke tragove jednih na druge. Živimo u dva paralelna svijeta, a to su fizički i digitalni svijet. Naš cilj je osvijestiti kroz ovu kampanju i nastavnike i učenike kako bi imali sigurniji svijet oko nas”, naglasio je prorektor Volarić.   Članovi SUMIT-a dr. sc. Maja Marić i Tomislav Papac, nakon svečanog dijela, održali su predavanje koje je obuhvatilo digitalni otisak, kibernetičku sigurnost, umjetnu inteligenciju i deepfake. Plan kampanje je kroz mjesec dana održati predavanja u svim školama, nakon čega će u novoj školskoj godini biti održane i radionice u manjim skupinama na iste teme. Kampanja kao dugoročan projekt ima za cilj podizanje svijesti o rizicima digitalnog svijeta i razvijanja digitalne pismenosti učenika i nastavnika.

S košarkaškog parketa u predavaonice najprestižnijih svjetskih sveučilišta - put Karla Vrančića zvuči kao scenarij za film, ali njegova priča zapravo je puno jednostavnija, ali i inspirativnija. Ovaj nagrađivani student FER-a, bivši mladi reprezentativac iz Šibenika, danas studira na Harvardu i MIT-u (Massachusetts Institute of Technology), pokreće startupove, osvaja globalne hackathone i drži predavanja na elitnim fakultetima, ali njegov pogled na uspjeh daleko je od spektakularnog narativa koji se često nameće. "Jasno mi je kako se moj put može gledati kroz neki isforsirani holivudski per aspera ad astra narativ. Međutim, na mikrorazini je to samo niz malih očitih koraka koje radite jer vam se u tom trenutku čine ispravnima", rekao je Vrančić u razgovoru za Fenu. Upravo u toj rečenici krije se srž njegove priče. Umjesto velikih planova i konačnih ciljeva, naglasak je stavio na kontinuitet i svakodnevni rad. Kako pojašnjava, Harvard i MIT nikada nisu bili cilj sami po sebi. "Jednostavno sam radio stvari koje su me zanimale i u kojima sam pokušavao biti što bolji, a ispostavilo se da je put do takvog mjesta puno kraći nego što se čini iz pozicije srednjoškolca iz Šibenika", navodi. Uspjeh se gradi prije fakulteta Vrančić posebno naglašava kako ključ uspjeha ne leži nužno u tehničkom znanju, nego u osnovama koje se razvijaju mnogo ranije. Smatra da sve polazi od usađivanja dobrih radnih navika, empatije, konzistentnosti, te socijalnih vještina. Drugim riječima, sport, timski rad i svakodnevne životne situacije oblikuju kompetencije koje kasnije postaju presudne, bilo u znanosti, bilo u poduzetništvu. Iskustvo na elitnim institucijama donijelo mu je novu perspektivu, ali ne i uvjerenje da su razlike u talentu presudne. Naprotiv, problem vidi drugdje. "Uopće ne mislim da su ljudi talentiraniji nego na FER-u ili nekom drugom fakultetu, već su stvarno ohrabreni raditi stvari. Kod nas nerijetko postoji kultura u kojoj je pomalo sramotno učiti, pomalo sramotno reći koliko dobro prolaziš, pomalo sramotno isticati se u bilo čemu. Ovdje toga nema. Izvrsnost se cijeni, ali ljudi nisu njome opsjednuti na toksičan način koji bi ih paralizirao", istaknuo je Vrančić. Na Harvardu se studenti, kako ističe, uključuju u znanstveni rad već od prvih godina, dok u regiji mnogi završe studij bez takvog iskustva, ne zbog manjka sposobnosti, nego zbog ograničenja sustava. Na pitanje o tzv. "hat-trick" pristupu koji povezuje sport, znanost i biznis, Vrančić dodaje kako se ta tri područja u njegovu slučaju nisu razvijala paralelno, nego postupno. Jedno je vodilo prema drugome. Objašnjava kako je tek s vremenskim odmakom shvatio koliko su vještine stečene u sportu primjenjive u akademskom i poduzetničkom svijetu. Kao bivši košarkaš, ističe, naučio je nositi se s naporom i neizvjesnošću. "Ako tri mjeseca treniraš za neku utakmicu pa se ozlijediš ili te trener ne stavi u igru, u tom trenutku ne postoji nikakva nagrada, ali ujutro se ionako moraš probuditi i nastaviti. Sport te nauči živjeti u tom paradoksu, a jednom kad to savladaš, prenosi se na sve ostalo", pojasnio je. Govoreći o utjecaju sporta na današnji način rada, Vrančić ne ostavlja prostora za dvojbu. Iskustvo s terena smatra presudnim. Ističe kako je još kao dijete, dolaskom na prvi košarkaški trening, shvatio da se ne može nametnuti fizičkom snagom, pa je bio primoran razvijati druge vještine. "Brzo shvatiš kako se ne možeš nametnuti time što si najveći, najjači ili najbrži, pa razviješ druge stvari. Snalažljivost. Čitanje situacije. Rad s timom. Razumijevanje igre iznad individualnog dara", objašnjava, naglašavajući kako se upravo takav način razmišljanja kasnije prirodno prenosi na biznis i istraživanje. Kao ilustraciju navodi i primjere vrhunskih igrača poput Luke Dončića i Nikole Jokića, ističući kako se često naglašava njihova košarkaška inteligencija kao odgovor na fizičku konkurenciju. "Ali kada njih usporedite s prosječnom osobom, shvatite da su zvijeri i fizički, jer su naučili iz svega izvući maksimum. Meni se to čini kao dobra metafora za ono što vještine iz sporta daju čovjeku kasnije u životu. Riječ je o sposobnosti da, kada su vam sve vanjske prednosti oduzete, i dalje nastavite sve dok ne nađete način", rekao je Vrančić. Umjetna inteligencija otkriva stvarne vještine Govoreći o budućnosti rada u eri umjetne inteligencije, Vrančić ističe kako se ključne vještine zapravo ne mijenjaju. "Vještine koje će imati najveću vrijednost za pet ili deset godina su, pomalo ironično, iste kao i danas. Kreativnost, empatija, sposobnost rješavanja problema, kritičko mišljenje", naglasio je on, pojasnivši kako je razlika u načinu na koji se te vještine danas koriste. Dok je ranije većina vremena odlazila na rutinske i mehaničke zadatke, a tek manji dio na kreativno i kompleksno razmišljanje, danas je taj odnos potpuno obrnut. Upravo zbog toga razlike među ljudima postaju puno izraženije. Umjetna inteligencija uklonila je spor i repetitivan dio posla te jasno pokazala tko zaista posjeduje napredne vještine, a tko se dosad oslanjao na rutinu. Ističe kako je to ujedno i prednost i izazov, ovisno o tome na kojoj se strani te promjene nalazite. Vrančić se osvrnuo i na obrazovni sustav u regiji, upozorivši na duboko ukorijenjen problem percepcije vrijednosti obrazovanja. Smatra da se, upravo zato što je dostupno, često podcjenjuje, pa se fakultet svodi na “komad papira” potreban za zaposlenje. No, takav pogled danas više ne stoji. "Danas, kada AI obavlja taj mehanički dio posla, od inženjera se traži upravo ona širina i teorijska dubina koju smo se naučili ismijavati. Ako ne želite biti zamjenjivi AI-jem, fundamentalno razumijevanje, koje je najlakše steći na fakultetu, postaje vaš najveći adut. I onda na to tek ide konkretan rad i projekti. Kod nas se često priča o tome da 'ne treba vam faks' kao da je to univerzalna istina. Ona možda vrijedi za onih najgornjih i najdonjih par posto studenata. Za ostalih 90+ posto, taj stav je aktivno štetan", smatra Vrančić. Na pitanje koliko je za uspjeh u tehnologiji važnija teorijska podloga, a koliko sposobnost brze primjene i eksperimentiranja, Vrančić ističe da su oba elementa ključna, ali da na višoj razini nijedan ne funkcionira samostalno. Ne zbrajaju se, nego međusobno pojačavaju, pri čemu teorija postaje sve važnija kako problemi postaju složeniji. Dodaje kako za jednostavnije zadatke teorijska podloga možda i nije presudna, no u ozbiljnijim projektima i naprednim tehnologijama bez čvrstog temelja nema dugoročnog napretka. Upozorava i da se ne može cijeli radni vijek oslanjati na improvizaciju te zaključuje da je podcjenjivanje teorije, iako popularno, dugoročno pogrešno. Prilike se ne nude, nego stvaraju Vrančić je ove godine sudjelovao na IT danu MoStart konferencije, a za Fenu je istaknuo kako vrijednost ovakvih događaja nije u tome da mladima izravno "serviraju" prilike, nego da stvaraju okruženje u kojem ih oni sami mogu prepoznati i razvijati. Prema njegovim riječima, ovakve konferencije mladima pružaju uvid u stanje industrije, način funkcioniranja globalnog tržišta te otvaraju perspektivu prema mogućnostima kojih često nisu ni svjesni. "Čovjek je prosjek ljudi kojima je okružen, a ovdje je, barem na nekoliko dana, to okruženje drugačije. To sjeme često puno vrijedi, iako plodove ne vidite odmah", istaknuo je. Mladima je poručio da pronalaženje vlastitog smjera nije jednokratna odluka, nego proces koji traje cijeli život, te da je potpuno u redu nemati jasan odgovor u ranim godinama. Upozorio je i da može biti opasnije prerano pomisliti da je smjer konačno pronađen. On se nikada nije ograničio na jedno područje, unatoč čestim savjetima da se mora "odlučiti", a kaže da ga je upravo ta širina interesa vodila naprijed. Naglasio je da život i okolnosti prirodno usmjeravaju put, a da je ključno u svemu što radite biti posvećen i stalno napredovati. "Pogotovo u eri AI-ja, kada je tehnička frikcija gotovo nestala, vještine su postale prenosive na način koji prije nije bio moguć. Ako naučite raditi nešto stvarno dobro u jednom području, velika je šansa da ćete to znanje moći primijeniti i negdje drugdje. Zbog toga je moj savjet manje 'nađi svoj smjer', a više 'budi ozbiljan i predan u onome čime se trenutačno baviš'", poručio je mladi Karlo Vrančić u razgovoru za Fenu.

U sklopu aktivnosti projekta Erasmus+ Capacity Building in Higher Education (CBHE) – WEB3 Innovation Hub, na Sveučilištu u Mostaru održan je DeSci MeetUp, okupljanje posvećeno razvoju i jačanju lokalne zajednice decentralizirane znanosti (DeSci). MeetUp održan 24. travnja okupio je  oko 30 sudionika po partneru, uključujući istraživače, nastavnike i sve zainteresirane za nove pristupe znanstvenom radu i primjeni Web3 tehnologija. Događaj je održan u opuštenom i interaktivnom okruženju, potičući otvorenu raspravu i razmjenu ideja. Predavanje je održao Zoran Balkić, stručnjaka za blockchain, specijaliziranog za Bitcoin i rudarenje te osnivača tvrtke Base58, pod nazivom „In the Field of DeSci“, pri čemu je sudionicima približio aktualne trendove, alate i primjene decentralizirane znanosti, s posebnim naglaskom na njezin potencijal u transformaciji istraživačkih praksi. DeSci MeetUp dio je kontinuiranih aktivnosti predviđenih projektom, koji ima za cilj razvoj i uključivanje lokalnih DeSci zajednica kroz redovita tromjesečna okupljanja na partnerskim sveučilištima. Kroz ove aktivnosti sudionicima se predstavljaju postojeći DeSci alati, platforme i projekti, uz poticanje aktivnog sudjelovanja i umrežavanja. Projekt provode sveučilišta u Mostaru, Splitu, Sarajevu, Crnoj Gori i Beogradu, uz podršku partnerskih industrijskih organizacija. Jedan od ključnih ciljeva projekta je uspostava regionalne DeSci Network mreže, koja će omogućiti dugoročnu suradnju i održivost aktivnosti u području decentralizirane znanosti. Formiranjem ove mreže, kao i razvojem namjenske mrežne stranice, dodatno će se osnažiti kapaciteti visokoškolskih institucija za suradnju u području istraživanja, znanstvenog rada i tehnoloških inovacija.

DeSci International Event, međunarodni događaj posvećen razvoju i jačanju koncepta decentralizirane znanosti (DeSci) održan je 23. travnja na marginama četvrtog izdanja MoStart konferencije. Događaj je okupio oko 50 sudionika – istraživača, stručnjaka i tehnoloških entuzijasta iz regije i šire. Događaj je organiziran u sklopu Erasmus+ projekta Capacity Building in Higher Education (CBHE) – WEB3 Innovation Hub, u suradnji s MoStart konferencijom, s ciljem jačanja kapaciteta DeSci zajednice na području zapadnog Balkana te poticanja suradnje između akademskog i tehnološkog sektora. Partneri na ovome projektu su Univerzitet Crne Gore, Sveučilište u Splitu, Univerzitet u Sarajevu, Univerzitet u Beogradu te 5 industrijskih partnera: Attic42, Moonstruck, Digitalizuj.Me,  UBIK i INTERA Technology Park. Program je započeo uvodnim obraćanjem prorektora Tomislava Volarića, ujedno i voditelja ovoga projekta ispred  Sveučilišta u Mostaru, nakon čega je uslijedilo keynote predavanje koje je održala Veronica Kirin pod nazivom “DeSci is Shooting Itself in the Foot (and how to fix it)”. Kroz svoje izlaganje otvorila je ključna pitanja izazova i budućih smjerova razvoja decentralizirane znanosti. U nastavku programa održana su stručna predavanja Pavla Batute, predstavnika Moonstruck  i Zorana Balkića, stručnjaka za blockchain te osnivača tvrtke Base58, s jakim fokusom na inovacije u blockchain tehnologiji koji su govorili o konceptu DeSci-a, njegovom potencijalu te transformaciji znanstvenih modela kroz primjenu Web3 tehnologija. Poseban naglasak stavljen je na teme poput tokenizacije znanosti, digitalnih infrastruktura i novih modela financiranja istraživanja. Događaj je uključivao i panel raspravu pod nazivom „From Open Science to DeSci: Transforming Research Ecosystems through Web3 Technologies“, tijekom koje su sudionici raspravljali o budućnosti istraživačkih ekosustava te ulozi decentraliziranih tehnologija u njihovoj transformaciji. Uz formalni dio programa, sudionici su imali priliku za umrežavanje i razmjenu iskustava tijekom pauza i networking sesija. Događaj je završio zaključnim obraćanjem i najavom sljedeće DeSci konferencije koja će se 2027. godine održati u Podgorici, u organizaciji projektnog partnera Univerziteta Crne gore. DeSci International Event predstavlja važan korak u jačanju regionalne suradnje i razvoja inovativnih pristupa znanstvenom istraživanju, potvrđujući ulogu Mostara kao relevantnog centra za dijalog o budućnosti znanosti i tehnologije.