Znanstveni dan, treći tematski dan četvrtog izdanja međunarodne konferencije MoStart konferencije, još jednom je potvrdio status MoStarta kao relevantne platforme koja povezuje znanstvenike, akademsku zajednicu i industriju u cilju razvoja održivih rješenja za izazove digitalnog doba. Ovogodišnje izdanje dodatno je naglasilo svoju znanstvenu težinu s više od 230 prijavljenih autora znanstvenih radova, od kojih će dio radova biti objavljeni u suradnji s izdavačem Springer, čime konferencija potvrđuje međunarodnu vidljivost i akademsku relevantnost. Program Znanstvenog dana otvoren je svečanim obraćanjima predstavnika Sveučilište u Mostaru, prof. dr. sc. Sanje Bijakšić, pomoćnice rektora za međunarodnu suradnju, te prof. dr. sc. Daniela Vasića, predsjednika konferencije MoStart 2026. Prof. dr. sc. Sanja Bijakšić istaknula je kako je znanstveni dan MoStart konferencije posvećen budućnosti europskog istraživačkog i inovacijskog prostora. „Razmjena ideja, dijeljenje znanja i težnja prema napretku temelj su razvoja europskog prostora“, poručila je prof. dr. sc. Bijakšić, naglasivši kako upravo konferencije poput MoStarta stvaraju prostor za povezivanje akademske zajednice, istraživača i stručnjaka te otvaraju raspravu o ključnim pitanjima digitalne transformacije, znanosti i inovacija. Prof. dr. sc. Daniel Vasić kazao je kako ovogodišnji MoStart potvrđuje svoju ulogu relevantne platforme za suradnju i razmjenu znanja u području tehnologija koje oblikuju budućnost. Naglasio je kako program znanstvenog dana obuhvaća izlaganja znanstvenih radova, tematske sesije i keynote predavanja uglednih stručnjaka, čime se sudionicima pruža sveobuhvatan uvid u suvremene istraživačke trendove i izazove. „Tehnologija već sada mijenja način na koji učimo, poučavamo i radimo, a upravo ovakvi susreti omogućuju razmjenu znanja i iskustava nužnih za razumijevanje tih promjena“, istaknuo je Vasić, naglasivši važnost sudjelovanja studenata i doktoranada kao ključnih nositelja budućih inovacija. Dodao je i kako umjetnu inteligenciju treba promatrati kao alat u službi čovjeka koji zahtijeva odgovorno usmjeravanje i primjenu. Znanost u službi suvremenih izazova Predavanje pod naslovom „Mentalno zdravlje, otpornost na stres i umjetna inteligencija“ održao je prof. dr. sc. Krešimir Ćosić sa Sveučilišta u Zagrebu. Mentalno zdravlje u izlaganju je prikazano ne samo kroz kliničku perspektivu, već i kao skup kognitivnih i emocionalnih sposobnosti koje omogućuju učinkovito funkcioniranje u zahtjevnim i nepredvidivim okruženjima. Program je nastavljen predavanjem „Umjetna inteligencija u primjenama računalnog vida: Kako prikupiti slike za treniranje“, koje je održao prof. dr. sc. Rainer Herpers sa Sveučilišta primijenjenih znanosti Sankt Augustin (Njemačka) i Sveučilišta New Brunswick (Kanada). U svom izlaganju Herpers je prikazao napredak u detekciji i klasifikaciji objekata temeljenoj na umjetnoj inteligenciji, naglasivši kako su posljednje godine donijele značajan iskorak u performansama računalnog vida. Istaknuo je i da AI sustavi sve uspješnije interpretiraju vizualne informacije, ali i dalje ovise o ključnom faktoru – kvalitetnim podacima za treniranje. Interdisciplinarna istraživanja i primjene umjetne inteligencije U okviru tematskih sesija predstavljena su brojna istraživanja iz područja medicine, klimatskih znanosti, poljoprivrede i analize podataka. Primjene umjetne inteligencije obuhvaćaju širok spektar – od procjene zdravstvenih rizika i analize vremenskih serija do razvoja inteligentnih sustava za prepoznavanje i interpretaciju složenih podataka. Kako se mijenja lice suvremene znanosti pokazala je panel sesija „Istraživački trendovi u znanosti“, koja je okupila istaknute akademske stručnjake iz regije u okviru programa MoStart 2026. Sudionici su razmjenom iskustava i uvida otvorili raspravu o smjerovima suvremenih istraživanja te izazovima i prilikama koje donosi dinamično akademsko okruženje. U raspravi su sudjelovali prof. dr. sc. Nebojša Stojčić, rektor Sveučilišta u Dubrovniku, prof. dr. sc. Maja Ćukušić i prof. dr. sc. Mario Jadrić sa Sveučilišta u Splitu te prof. dr. sc. Tomislav Volarić sa Sveučilišta u Mostaru, uz moderiranje prof. dr. sc. Josipe Forjan sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Rasprava je otvorila pitanje smjera suvremenih istraživanja i odabira relevantnih tema, a Nebojša Stojčić naglasio je kako su teme povezane s ključnim globalnim transformacijama – poput zelene i digitalne tranzicije – danas od posebne važnosti. „Važno je dubinski ući u literaturu, razumjeti što se već istražuje, gdje postoje praznine i gdje možete dati vlastiti doprinos“, istaknuo je, dodajući kako je pritom ključno voditi računa i o izvedivosti istraživanja. Poster sekcija kao prostor interdisciplinarnih susreta Poster sekcija konferencije MoStart 2026 održana predstavljala dinamičan i interaktivan dio programa u kojem su prikazani aktualni znanstveni radovi u nastajanju, s naglaskom na umjetnu inteligenciju, računalni vid i digitalnu transformaciju. Predstavljeni radovi obuhvatili su širok spektar tema – od analize biomedicinskih podataka i identifikacije fenotipova autonomnog umora primjenom nenadziranih AI metoda, preko autonomnog slijetanja dronova uz pomoć računalnog vida i simulacijskih okvira temeljenih na AprilTag i ROS 2–PX4 sustavima, do generiranja vektorske grafike iz tekstualnih opisa pomoću višeaagentskih AI sustava. Poster sekcija tako je predstavljala prostor susreta različitih disciplina i ideja u kojem su se kroz neposrednu komunikaciju autora i sudionika razmjenjivala iskustva, testirali koncepti i otvarale nove mogućnosti suradnje. Znanstveni dan MoStarta 2026. još je jednom potvrdio važnost povezivanja teorijskih spoznaja s praktičnim rješenjima, uz snažan interdisciplinarni pristup i uključivanje istraživača svih generacija u oblikovanje budućih znanstvenih i tehnoloških trendova.

Snažan fokus na umjetnu inteligenciju, razvoj globalnih tehnoloških proizvoda i promjene na tržištu rada tematski su obilježile drugi dan MoStart konferencije, događaja u organizacija Sveučilišta u Mostaru i Centra za informacijske tehnologije SUMIT, koji je kroz niz predavanja i panela ponudio konkretne uvide u smjer u kojem se kreće suvremena IT industrija. U tom kontekstu, Damir Sabol, direktor softverskog inženjeringa u Googleu i osnivač aplikacije Photomath, govorio je o razvoju aplikacije – od ideje nastale iz svakodnevnog problema s domaćom zadaćom do globalnog proizvoda kojeg koriste milijuni korisnika. „Polazio sam s mišlju da ovim projektom rješavam problem za puno ljudi, osobito roditelja, i u to sam bio prilično siguran. Nisam očekivao da će proizvod postati toliko velik – znao sam da će biti zanimljiv, ali ne i da će ga trebati gotovo svi. Tek kada smo ga plasirali na tržište, postalo je jasno da je riječ o velikoj stvari i da ima smisla uložiti puno više vremena i pažnje“, istaknuo je Sabol, dodavši kako je uspjeh rezultat kombinacije napredne tehnologije i jednostavnog korisničkog iskustva. Transformacija suvremenog društva Središnji dio programa obilježio je panel „Civilizacija 2.0 – AI kao krojač nove ere čovječanstva“, na kojem su sudjelovali vodeći ljudi regionalne tehnološke scene – Dženan Lojo (TIS Grupa), Matija Matijevac (Maidea), Marko Laco (Ito) i Senad Šantić (ZenDev), uz moderiranje Petra Štefanića. Kroz raspravu su otvorena pitanja dubokih promjena koje umjetna inteligencija donosi tržištu rada i društvu u cjelini, uz naglasak na činjenicu da tehnologija više nije samo alat, nego ključni čimbenik koji redefinira poslovne modele, organizaciju rada i svakodnevni život. Poseban interes izazvao je i razgovor o budućnosti financijskih tehnologija, u kojem je Hrvoje Ćosić, direktor kompanije Aircash, govorio o transformaciji digitalnog novca i promjenama u navikama korisnika. „Digitalne financije mijenjaju svijet – od načina na koji razvijamo proizvode do toga kako korisnici plaćaju i kupuju. Posebno su važne navike za mlađih generacija jer im omogućujemo jednostavnije i brže plaćanje, internetsku kupovinu i općenito lakše upravljanje novcem“, kazao je Ćosić, naglasivši i važnost sigurnosnih mehanizama u digitalnom okruženju. Inspirativnu dimenziju programu dao je i razgovor s Karlom Vrančićem, studentom Harvarda i MIT-a, koji je kroz vlastiti primjer spojio sport, znanost i poduzetništvo, pokazujući kako ambicija i multidisciplinarnost otvaraju vrata globalnim uspjesima. Inovacije, startupi i digitalna pismenost Perspektivu startup svijeta donio je Matija Matijevac kroz predavanje o propuštenim prilikama i psihologiji inovacija, ističući kako razlika između neuspjeha i globalnog uspjeha često leži u ustrajnosti i pravovremenom prepoznavanju vrijednosti ideje. Kroz konkretne primjere sudionici su imali priliku razumjeti dinamiku razvoja tehnoloških proizvoda i izazove s kojima se suočavaju poduzetnici. Praktične uvide u startup ekosustav dodatno je ponudio Dragan Petric kroz pregled najboljih i najgorih praksi uspješnih i neuspješnih startup projekata. Završni panel „Algoritmi, laži i digitalni novčanici: Što zapravo znači biti pismen danas?“ dodatno je otvorio jedno od ključnih pitanja suvremenog društva – kako se snalaziti u svijetu u kojem tehnologija sve više posreduje naš odnos prema informacijama, novcu i svakodnevnim odlukama. U raspravi su sudjelovali Toni Milun (autor knjige „Budi financijski fit“), Nikola Mujdžić Reščić (GoThrive), Jurica Jednačak (HANFA) te Zoran Balkić (Base58), uz moderaciju Dragana Petrića. Fokus panela bio je na izazovima digitalne pismenosti u vremenu ubrzanog razvoja umjetne inteligencije i digitalnih financija, pri čemu je naglašeno kako sposobnost prepoznavanja vjerodostojnih informacija postaje jednako važna kao i razumijevanje tehnologija koje oblikuju suvremeno društvo. U tom kontekstu Toni Milun je istaknuo kako je konferencija bila iznimno kvalitetna te da je bilo mnogo korisnih i praktičnih uvida, posebno za mlade. Naglasio je da bi ključna poruka mladima trebala biti usmjerena na rano razvijanje financijskih navika – da se već od prve zarade počne razmišljati o investiranju te da se što ranije uđe u svijet rada kako bi se izgradile dugoročne radne i razvojne navike. Također je upozorio na sve učestalije online prijevare, ističući kako je i sam saznao da postoji njegov lažni video koji kruži internetom, napravljen još prošle godine. Iako se može prepoznati da nije riječ o njemu, upozorio je da današnji AI alati omogućuju izradu vrlo uvjerljivih lažnih videozapisa, zbog čega je sve teže razlikovati istinu od manipulacije, što dodatno naglašava važnost digitalne opreznosti i kritičkog promišljanja. Konferencija koja povezuje ljude i ideje O značaju same konferencije govorio je i prof. dr. sc. Tomislav Volarić, prorektor za digitalizaciju i transfer tehnologije Sveučilišta u Mostaru, istaknuvši kako je MoStart rezultat kontinuiranog rada i zajedničkog angažmana velikog broja ljudi. „MoStart se ne gradi preko noći – iza ovakve konferencije stoji velik broj ljudi, od organizacijskog tima do volontera. Posebno nas veseli što se predavači rado vraćaju, što potvrđuje kvalitetu sadržaja, ali i vrijednost povezivanja i razmjene znanja koju konferencija pruža“, istaknuo je Volarić. Drugi dan konferencije još jednom je potvrdio kako MoStart predstavlja važnu platformu za povezivanje industrije, akademske zajednice i mladih talenata, ali i prostor u kojem se otvaraju ključna pitanja budućnosti tehnologije i društva u cjelini. Posljednji dan konferencije posvećen je znanosti.

Četvrto izdanje Međunarodne konferencije o digitalnoj transformaciji u obrazovanju i primjeni umjetne inteligencije MoStart okupilo je velik broj sudionika već prvoga dana programa, posvećenog obrazovanju. Konferencija i ove godine okuplja vodeće stručnjake, istraživače, praktičare i edukatore iz zemlje i inozemstva koji kroz predavanja, radionice i panele razmjenjuju ideje, iskustva i suvremene prakse u primjeni novih tehnologija u obrazovnom procesu. Svečano otvorenje konferencije održano je u SUMIT zgradi u kampusu Rodoč, gdje se od 22. do 24. travnja odvija trodnevni program koji povezuje obrazovanje, tehnologiju i znanost. Ovogodišnje izdanje okuplja oko 80 govornika – od osnivača globalnih tehnoloških proizvoda i čelnika vodećih regionalnih IT tvrtki do ministara obrazovanja, učitelja i međunarodnih znanstvenika. Na svečanom otvorenju istaknuta je važnost povezivanja različitih sektora u procesu digitalne transformacije, a uvodnim obraćanjem rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Ivo Čolak ukazao je na prepoznatljiv identitet konferencije. „Svaki početak MoStart konferencije nosi posebnu energiju koja je izdvaja od drugih sličnih događaja. Ove godine ta je energija još snažnija – konferencija je uistinu dinamična, živa i ispunjena sadržajem“, kazao je rektor Čolak. Rast konferencije i širenje digitalnog ekosustava Kontinuirani rast konferencije ove je godine posebno vidljiv kroz broj sudionika, sadržaj i sve širu mrežu partnerstava koja prati MoStart. Na to je ukazao prorektor za digitalizaciju i transfer tehnologije i voditelj SUMIT-a prof. dr. sc. Tomislav Volarić, istaknuvši kako ovogodišnje izdanje potvrđuje sve veći interes i organizacijsku kompleksnost. Naglasio je kako konferencija okuplja više od 800 sudionika, pri čemu interes za pojedine sadržaje nadmašuje kapacitete dvorana, a dodatnu međunarodnu dimenziju potvrđuje i dolazak predstavnika Googlea. „Ove brojke su za nas doista impresivne, osobito uzme li se u obzir veličina Sveučilišta. Nije bilo jednostavno doći do ovoga, ali sigurno nije ni slučajno – riječ je o rezultatima sustavnog rada i suradnje“, rekao je Volarić. Govoreći o širem kontekstu, istaknuo je razvoj digitalnog ekosustava koji povezuje obrazovanje i javnu upravu. „Radimo na digitalizaciji ne samo obrazovanja nego i javne uprave, pri čemu obuhvaćamo velik broj korisnika u Bosni i Hercegovini. To je snažna poruka o našoj ulozi i odgovornosti. Umjetna inteligencija može mnogo toga unaprijediti, ali ovakav događaj – koji tri dana okuplja velik broj ljudi i nudi kvalitetan, sadržajan program – rezultat je prije svega zajedničkog rada ljudi“, zaključio je prorektor Volarić. Ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz istaknuo je važnost kontinuiteta suradnje u razvoju digitalne infrastrukture i obrazovnih sustava, naglasivši kako slijedi nova faza zajedničkih aktivnosti, posebno u suradnji sa Sveučilištem u Mostaru i kroz projekte koji se razvijaju u okviru SUMIT-a. „Ulazimo u novu fazu u kojoj ćemo, kao nacionalno koordinacijsko središte, raditi na provedbi planova i inicijativa koje već razvijamo, ali i na njihovoj daljnjoj nadogradnji u skladu s europskim okvirom. Nastavljamo graditi partnerstvo i pružati podršku u projektima digitalne transformacije obrazovanja i znanosti“, kazao je Puljiz. Svečano otvorenje konferencije Svečani dio programa zaključen je obraćanjem zastupnice u Parlamentarnoj skupštini BiH Darijane Filipović, koja je istaknula važnost digitalne transformacije, ali i ulogu MoStarta i SUMIT-a kao ključnih razvojnih platformi. „Digitalna transformacija i umjetna inteligencija nisu samo tehnološka pitanja. One su način razumijevanja novih društvenih odnosa koji već danas oblikuju našu stvarnost, a u velikoj mjeri će odrediti i našu budućnost“, kazala je Filipović. „Digitalizacija više nije opcija, nego imperativ – bilo da govorimo o modernizaciji javne uprave, razvoju obrazovnih sustava ili stvaranju okruženja u kojem će mladi ostajati i razvijati se“, poručila je. Keynote panel i predstavljanje projekata Nakon svečanog otvorenja održan je keynote panel pod nazivom „Putem do MoStarta – godina tektonskih IT promjena“, koji je okupio istaknute predstavnike tehnološkog sektora i akademske zajednice. U panelu su sudjelovali Damir Sabol, direktor softverskog inženjeringa u Googleu, prof. dr. sc. Drago Žagar s FERIT-a i predsjednik Hrvatskog instituta za kibernetičku sigurnost, dok je panel moderirao Dragan Petric. U nastavku programa predstavljeni su i pobjednički projekti Smart Campus Hackathona i Code Challenge Hackathona, čime je dodatno istaknuta važnost poticanja inovativnosti, praktičnih znanja i rada s mladima u području digitalnih tehnologija. Obrazovni dan MoStart konferencije okupio je nastavnike, ravnatelje i donositelje obrazovnih politika kroz program predavanja, panela i radionica posvećenih primjeni umjetne inteligencije u nastavi i digitalnoj sigurnosti. Kroz izlaganja su otvorena pitanja sigurnosti djece na internetu, sve izraženije uloge umjetne inteligencije u učionici te potrebe za razvojem digitalne pismenosti kao ključne kompetencije suvremenog obrazovanja. Interaktivne zone i učenje kroz iskustvo Tijekom cijelog dana posebno su bile posjećene interaktivne zone ispred SUMIT zgrade, koje su i ove godine bile jedno od najživljih mjesta konferencije. U CARNET zoni predstavljeni su BrAIn kurikuli o umjetnoj inteligenciji, a sudionici su mogli isprobati VR naočale, pratiti 3D printanje uživo te kroz AI Playground vidjeti kako umjetna inteligencija može pomoći u planiranju i realizaciji nastave. Velik interes izazvala je i zona „Sigurnost u svakom kliku“, kao i štand studentske udruge SWITCH. Kroz sekciju visokog obrazovanja raspravljalo se o digitalizaciji sveučilišta, sigurnosti informacijskih sustava i budućnosti hibridne nastave. U tom okviru održan je panel „Od predavaonice do platforme: kako digitalizacija mijenja visoko obrazovanje“, koji je okupio prof. dr. sc. Mladena Kusturu, dekana Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije SUM-a, prof. dr. sc. Ivana Ćavara, dekana Medicinskog fakulteta SUM-a, prof. dr. sc. Aleksandra Ostojića, prorektora za znanstveno-istraživački rad i razvoj Univerziteta u Banjoj Luci, prof. dr. sc. Gorana Šunjića, pomoćnika rektora za nastavu i studente SUM-a, te prof. dr. sc. Nikolu Papca, prodekana za nastavu Ekonomskog fakulteta SUM-a, uz moderatoricu prof. dr. sc. Josipu Forjan. U nastavku sekcije održan je i panel „IT u službi visokog obrazovanja“, usmjeren na razvoj i sigurnost informacijskih sustava te njihovu ulogu u unapređenju nastave, istraživanja i studentskog iskustva. Obrazovni dan zaključen je raspravom o budućnosti obrazovanja u kontekstu umjetne inteligencije, uz poruku da tehnološki napredak mora biti praćen odgovornim pristupom i očuvanjem ključne uloge nastavnika u obrazovnom procesu. Program konferencije nastavlja se u četvrtak IT danom.  

Kako se mijenja lice suvremene znanosti? Na Znanstvenom danu MoStart konferencije, iskusni akademski stručnjaci okupljaju se na sesiji "Istraživački trendovi u znanosti" kako bi podijelili uvide o najnovijim smjerovima koji oblikuju istraživanja. Ova rasprava idealna je za doktorande i mlade istraživače – donosi dublje razumijevanje metodoloških inovacija, novih pravaca i dinamičnog akademskog okruženja.Kroz kritičko promišljanje i praktične primjere, sudionici će naučiti kako pozicionirati svoj rad u brzo mijenjajućem svijetu znanosti, potičući inovacije i suradnju. Panelisti su: Prof. dr. sc. Nebojša Stojčić, rektor Sveučilišta u Dubrovniku Prof. dr. sc. Maja Ćukušić, Sveučilište u Splitu Prof. dr. sc. Mario Jadrić, Sveučilište u Splitu Izv. prof. dr. sc. Tomislav Volarić, Sveučilište u Mostaru Prof. dr. sc. Josipa Forjan, Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku, moderatorica. Pridružite se nam na MoStart konferenciji i oblikujte budućnost istraživanja. Detalji o programu i registraciji na mostart.sum.ba!

U središtu digitalne transformacije javne uprave leži princip "interoperability by default" – temelj za brže, efikasnije i korisnički orijentirane e-usluge. Na nadolazećem Obrazovnom danu i eSUM sekciji MoStart konferencije, vodeći stručnjaci iz bh. institucija razgovaraju na panelu "Gradivni blokovi digitalne vlade – Interoperability by default", gdje će razotkriti kako gradivni blokovi omogućavaju povezivanje institucija, optimizaciju digitalnih servisa i izgradnju zajedničke infrastrukture. Ovaj panel neće samo teorizirati, nego staviti fokus na praktičnim primjenama: od integracije baza podataka do stvaranja besprijekornih javnih usluga koje štede vrijeme građanima i poduzećima. U eri digitalne vlade ova rasprava bit će ključna za razumijevanje budućnosti e-usluga u Bosni i Hercegovini. Panelisti su: Mladen Mrkaja, Ministarstvo sigurnosti BiH Svjetlana Perković, Uprava za neizravno oporezivanje BiH Dražen Vujica, Ministarstvo pravde BiH Damir Prlja, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH Ilija Trninić, Agencija za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) Dario Perić, Generalno tajništvo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Pridružite se nam na MoStart konferenciji i saznajte kako "interoperability by default" gradi mostove između institucija – za bolju digitalnu vladu danas i sutra. Detalji o programu i registraciji dostupni su na mostart.sum.ba.