Sveučilište u Mostaru nastavlja s digitalizacijom nastavnog procesa razvojem sustava e-Silabus, koji donosi digitalne silabuse za sve kolegije i studijske programe. Sustav je zamišljen kao dio šireg informacijskog sustava Sveučilišta, a njegovom će se primjenom podaci o nastavnom procesu pohranjivati u strukturiranom obliku, što će omogućiti njihovo jednostavnije povezivanje, praćenje, analiziranje i izvještavanje.

Pomoćnik rektora za nastavu i studente i voditelj projekta e-Silabus, prof. dr. sc. Goran Šunjić, ističe kako je riječ o važnom koraku u digitalnoj transformaciji Sveučilišta. „Sustav eSilabus ključni je pokretač digitalizacije nastavnog procesa i Sveučilišta u cjelini. On donosi samu srž digitalne transformacije – automatizaciju. Prvi put u povijesti imat ćemo digitalne silabuse za sve kolegije i sve studijske programe, što je golem uspjeh“, kaže Šunjić.

Prema njegovim riječima, koristi od novog sustava bit će višestruke. Studentima, profesorima i upravi omogućit će lakše praćenje nastave, dok će revizije studijskih programa i priprema za akreditacijske postupke postati jednostavnije i učinkovitije. Istodobno se otvara mogućnost AI potpore pri kreiranju nastavnih planova. „U sinergiji sa SUMIT-om napravili smo ogroman posao, ali naši su apetiti veliki i ne mislimo stati. Slikovito rečeno, sa stola smo tek sastrugali staru boju. Pred nama je nanošenje temeljne boje, a iako taj proces neće trajati dugo, do završnog sjaja i ‘šminke’ čeka nas još mnogo posla“, navodi Šunjić.

Dodaje kako je vremenski okvir daljnjeg razvoja teško predvidjeti, ali ističe da već sada postoji rezultat na koji mogu biti ponosni.

Sustav povezan s postojećom informacijskom infrastrukturom

e-Silabus neće predstavljati izoliranu aplikaciju, nego dio informacijskog sustava Sveučilišta koji se razvija godinama. Kako pojašnjava Vedran Mihalj, član tima zadužen za digitalnu platformu, jedan od najvećih tehničkih izazova bio je uklopiti novu aplikaciju u postojeće okruženje bez utjecaja na dijelove sustava koji se svakodnevno koriste. „e-Silabus nije razvijan kao potpuno novi, odvojeni sustav. Sveučilište već ima informacijski sustav koji se svakodnevno koristi i u kojem se vode studiji, nastavni planovi, predmeti, izvedbe i nastavnici. Taj sustav je morao nastaviti raditi bez prekida, pa je najveći izazov bio uklopiti novu aplikaciju u postojeće okruženje bez utjecaja na ostale dijelove sustava“, objašnjava Mihalj.

Jedan od konkretnih izazova bila je povezanost registra studijskih programa i studija koji se vode u informacijskom sustavu. Podaci su nastajali odvojeno, bez izravne poveznice, zbog čega je isti studij u dva sustava postojao pod različitim identitetima. Kako bi se svaki silabus mogao povezati s konkretnom izvedbom predmeta, studijem i akademskom godinom, bilo je potrebno povezati odgovarajuće studijske programe i studije.

Dodatni izazov predstavljala su postojeća pravila i automatizmi ugrađeni u informacijski sustav i bazu podataka. Budući da e-Silabus koristi istu bazu i u nju zapisuje podatke, svaki novi unos morao je biti usklađen s postojećim pravilima. „Zbog toga je značajan dio razvoja bio vezan uz analizu postojećeg sustava, strukture podataka i načina na koji pojedini dijelovi međusobno funkcioniraju. To je dio posla koji korisnik ne vidi, ali je bio ključan da se e-Silabus može sigurno koristiti kao dio postojećeg informacijskog sustava“, ističe Mihalj.

Korisnicima će e-Silabus donijeti prije svega manje ručnog unosa podataka. Sustav koristi podatke na kojima već rade referade, Studomat i eIndeks, dok se korisnici prijavljuju putem sveučilišnog eduID-a, bez dodatnih korisničkih računa i novih lozinki. Podaci o studiju, nastavnom planu, predmetu, ECTS bodovima, nositelju i suradnicima, jeziku izvođenja nastave te ishodima studijskog programa već postoje u informacijskom sustavu i automatski se koriste u e-Silabusu. Nastavnik tako unosi samo podatke koji se odnose na sam silabus, poput ciljeva i ishoda predmeta, sadržaja nastave po tjednima, načina provjere znanja i literature. Vodilo se računa i o postojećim silabusima. Oni izrađeni u standardnom Word obrascu mogu se uvesti u aplikaciju, bez potrebe za ponovnim unosom od početka. Nakon završetka rada silabus se može izvesti u Word i PDF formatu, u službenom obrascu i na jeziku na kojem se nastava izvodi.

Strukturirani podaci kao osnova za praćenje kvalitete

Važan dio sustava odnosi se i na osiguranje kvalitete. Doc. dr. sc. Mirela Mabić, projektna koordinatorica za upravljanje kvalitetom, ističe kako se dosadašnji način provjere usklađenosti ishoda učenja, sadržaja kolegija i načina vrednovanja u velikoj mjeri temeljio na ručnom pregledavanju silabusa i uspoređivanju podataka iz zasebnih dokumenata. Takav pristup, navodi, vremenski je zahtjevan, osobito kada je riječ o većem broju predmeta ili cijelom studijskom programu, a istodobno otežava sustavno povezivanje i uspoređivanje različitih podataka.

„e-Silabus će tu donijeti važnu promjenu jer će se podaci o ishodima učenja, sadržaju predmeta, načinima vrednovanja i drugim elementima silabusa pohranjivati u strukturiranom obliku i biti međusobno povezani, što će omogućiti lakše praćenje i analiziranje njihovih odnosa i veza“, ističe Mabić.

Takva organizacija podataka olakšat će i izvještavanje. Informacije će se moći objediniti i promatrati na razini predmeta, studijskog programa ili sastavnice, čime će se lakše uočavati veze među podacima, eventualne nedosljednosti, nedovoljna zastupljenost pojedinih ishoda ili druga područja koja zahtijevaju dodatnu provjeru. „Vrijednost e-Silabusa zato nije samo u njegovu digitalnom obliku, nego prije svega u načinu pohrane podataka koji omogućuje njihovo sustavno povezivanje, praćenje, izvještavanje i korištenje u daljnjem unaprjeđenju nastavnog procesa“, navodi Mabić.

Strukturirani podaci omogućit će i lakši i brži pristup informacijama potrebnim za praćenje kvalitete studijskih programa. Umjesto ponovnog prikupljanja podataka iz pojedinačnih dokumenata, oni će biti dostupni u sustavu i moći će se promatrati na različitim razinama, od pojedinog predmeta do studijskog programa, sastavnice i Sveučilišta. Posebno je važna mogućnost praćenja promjena kroz vrijeme. Budući da su silabusi vezani uz akademsku godinu, a prethodne verzije ostaju sačuvane, moguće je pratiti promjene pojedinih elemenata predmeta i studijskih programa kroz godine. Time se stvara kvalitetnija osnova za periodične revizije i procjenu učinaka provedenih promjena.

Razvoj e-Silabusa tako predstavlja još jedan korak u povezivanju informacijskih sustava Sveučilišta. Kako ističe Šunjić, kroz integraciju e-Silabusa, e-Upisa, ISS BI-ja i srodnih sustava cilj je zaokružiti informacijski sustav Sveučilišta na zdravim i vrhunskim osnovama. „Još jednom ćemo potvrditi status lidera u digitalizaciji nastave, osiguranja kvalitete i upravljanja, a ubrzo ćemo vidjeti i koliko široko izvan naših granica taj uspjeh odjekuje“, zaključuje pomoćnik rektora za nastavu i studente prof. dr. sc. Goran Šunjić.